Šta je Covid-19

Korona virusi (CoV) pripadaju velikoj porodici virusa koji izazivaju mnoga oboljenja, od obične prehlade do ozbiljnijih bolesti, poput Bliskoistočnog respiratornog sindroma (Middle East Respiratory Syndrome – MERS-CoV) i teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS-CoV). Aktuelni korona virus (COVID-19) je novi oblik koji prethodno nije pronađen kod ljudi. Prvi slučaj COVID-19 virusa prijavljen 31. decembra 2019. godine u kineskom gradu Vuhan.

Koji su simptomi korona virusa

Najčešći simptomi COVID-19 su visoka temperatura, umor i suvi kašalj, dok se kod nekih pacijenata mogu javiti i bolovi, zapušenost ili curenje nosa, bolovi u grlu i dijareja. Ovi simptomi su obično blagi i javljaju se postepeno.

Većina ljudi (oko 80 odsto) se oporavi od virusa bez posebnih terapija. Međutim, prema aktuelnoj statistici, svaki šesti zaraženi razvije teške simptome i ozbiljne respiratorne probleme.

Stariji ljudi, kao i oni sa postojećim zdravstvenim problemima poput visokog krvnog pritiska, srčanih oboljenja ili dijabetesa, češće razvijaju teži oblik oboljenja. Svaka osoba koja dobije visoku temperaturu, kašalj i probleme sa disanjem treba da potraži lekarsku pomoć.

Kako se COVID-19 širi?

Osoba zaražena virusom COVID-19 prenosi bolest na druge ljude putem kapljica iz usta ili nosa prilikom kijanja, kašljanja ili disanja. Te kapi padaju na predmete i površine oko zaražene osobe, pa se virus širi tako što zdrava osoba dodirne zaraženi predmet ili površinu, a zatim dodirne oči, usta ili nos. Osim toga, virus se širi i kada zdrava osoba udahne sitne kapi koje osoba zaražena COVID-19 virusom izbacuje prilikom kašljanja ili disanja. Zato je važno držati odstojanje od dve metra od osobe koja je bolesna.

Period inkubacije COVID-19 je od 1 do 14 dana, najčešće oko 5. Kada je u pitanju preživljavanje virusa na površinama, procenjuje se da može da preživi nekoliko sati ali i nekoliko dana, zbog čega je neophodno detaljno dezinfikovati prostor u kojem je boravila zaražena osoba, i redovno održavati higijenu ruku, kako bi se suzbilo širenje virusa.

Oboljenje koje uzrokuje infekcija virusom COVID-19 je generalno blago, posebno za decu i omladinu. Međutim, virus može da izazove i ozbiljne bolesti. Zato je važno da zaštitimo sebe, ali i naše bližnje i zajednicu u kojoj živimo. Prvo što možemo da uradimo jeste da redovno i detaljno peremo ruke i vodimo dobru respiratornu higijenu. Drugo, treba da budemo informisani i pratimo savete lokalnih zdravstvenih zvaničnika, uključujući restrikcije u vezi sa putovanjima, kretanjima i okupljanjima.

Ko ima najveći rizik od razvijanja ozbiljnog oboljenja?

Iako još uvek učimo o uticaju COVID-19 na ljude, stariji ljudi i osobe sa postojećim medicinskim stanjima (kao što su visok pritisak, srčana oboljenja, oboljenja pluća, rak i dijabetes) obično razvijaju ozbiljnije oblike oboljenja nego ostatak stanovništva.


Da li su antibiotici efikasni u prevenciji ili lečenju COVID-19?

Ne. Antibiotici ne deluju protiv virusa, već deluju samo protiv bakterijskih infekcija. COVID-19 je uzrokovan virusom, tako da antibiotici ne deluju na njega. Šta više, oni ne smeju da se koriste za prevenciju COVID-19. Antibiotici smeju da se koriste samo po preporuci lekara za tretiranje bakterijske infekcije.


Da li postoje lekovi ili terapije koji mogu da spreče ili izleče COVID-19?

Dok neki lekovi mogu da pruže olakšanje i ublaže simptome COVID-19, ne postoje dokazi da ijedan postojeći lek može da spreči ili izleči ovu bolest. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ne preporučuje lečenje “na svoju ruku” bilo kakvim lekovima, uključujući i antibiotike, radi prevencije ili lečenja COVID-19. Osobe koje se zaraze COVID-19 virusom treba da prime terapiju za ublažavanje simptoma. Oni koji razviju neko ozbiljno oboljenje moraju da budu hospitalizovani. Većina pacijenata ozdravi zahvaljujući medicinskoj pomoći.

Svetska zdravstvena organizacija sa partnerima radi na odgovoru – redovnom praćenju pandemije, distribuciji vitalnog medicinskog materijala onima kojima je neophodan i razvoju i primeni bezbednih i efikasnih vakcina. Vakcine spašavaju milione života svake godine. Vakcine deluju tako što treniraju i pripremaju prirodnu odbranu tela - imuni sistem - da prepozna i bori se protiv virusa i bakterija na koje cilja. Nakon vakcinacije, ako se telo kasnije izloži tim klicama koje izazivaju bolest, telo je odmah spremno da ih uništi, sprečavajući bolest.

Da li treba da nosimo zaštitne maske?

Maske treba da nose samo osobe koje ispoljavaju simptome zaraze COVID-19 virusom (pogotovu ako kašlju) ili one koje brinu o osobi zaraženoj COVID-19 virusom. Maske za jednokratnu upotrebu moraju da se bacaju posle jednog korišćenja.

Mere zaštite od virusa

Možete značajno smanjiti šanse od zaraze i širenja COVID-19 pridržavajući se sledećih preporuka:

Redovno i detaljno perite ruke sredstvom za dezinfekciji na bazi alkohola ili pomoću sapuna i vode.
Zašto? Pranjem ruku sapunom ili sredstvom za dezinfekciju ubijate viruse koji se možda nalaze na rukama.

Držite odstojanje od najmanje dva metra od osobe koja kija ili kašlje.
Zašto? Kada neko kija ili kašlje razbacuje male kapljice iz nosa ili usta koji mogu da sadrže virus. Ako stojite preblizu te osobe može da dođe do udisanja tih kapljica, kao i COVID-19 virusa ako ga osoba koja kašlje/kija ima.

Izbegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta.
Zašto? Ruke dodiruju mnogo površina i mogu da pokupe razne viruse. Ako dođe do zaraze ruku, virus se onda prenosi na oči, nos ili usta, a odatle ulazi u telo i dolazi do oboljenja.

Osigurajte da vi, ali i ljudi iz vašeg okruženja, vode računa o respiratornoj higijeni. To znači da prekrivaju usta i nos maramicom ili savijenim laktom prilikom kijanja i kašljanja. Ako koristite maramicu, obavezno je bacite odmah nakon korišćenja.
Zašto? Kapljice šire virus. Pomoću dobre respiratorne higijene štitite sebe ali i ljude oko sebe od virusa kao što su prehlada, grip i COVID-19.

Ako se ne osećate dobro, ostanite kod kuće.

Ako imate temperaturu, kašalj ili poteškoće sa disanjem, potražite medicinsku pomoć. Obavezno pre odlaska kod lekara, pozovite telefonom i obavestite zdravstvene radnike o simptomima. Poštujte uputstva zdravstvenih predstavnika u vašoj zemlji.

Zašto? Državni i lokalni zvaničnici imaju poslednje informacije o situaciji u vašem području. Ako telefonskim putem potražite pomoć, lekar će moći direktno da vas uputi u nadležnu zdravstvenu ustanovu. Tako ćete dodatno zaštititi sebe ali i umanjiti mogućnost dodatnog širenja virusa i drugih infekcija.

Informišite se

Redovno se informišite o poslednjim podacima o područjima gde se pojavio COVID-19 virus (gradovi i područja gde se virus rapidno širi). Ako je moguće, izbegavajte putovanja u ta mesta, pogotovu ako ste starija osoba i imate dijabetes ili oboljenje srca ili pluća.

Zašto? Zato što su šanse od oboljevanja od COVID-19 u takvim gradovima veće.

Zaštitne mere za osobe koje su skorije (u poslednjih 14 dana) posetile ili žive u području gde postoji infekcija COVID-19 virusom.

Pratite gore navedena uputstva.

Samo-izolujte se kod kuće ako počnete da se osećate loše, pa čak i ako imate blage simptome poput glavobolje, niske temperature (37,3 ili više) i blago curenje nosa, sve dok se ne oporavite.

Ako izlazite po namirnice ili vam ih neko donosi, obavezno nosite masku za lice kako ne biste zarazili ljude oko vas.

Zašto? Izbegavanjem kontakta sa drugim ljudima kao i medicinskih ustanova omogućiće tim ustanovama da efikasnije rade i zaštite vas i druge od COVID-19 i drugih virusa.

Ako vam se pojave simptomi poput visoke temperature, kašlja ili otežanog disanja, odmah potražite medicinsku pomoć jer mogu da ukazuju na respiratornu infekciju ili nego drugo ozbiljno oboljenje. Pre nego posetite lekara, telefonom ga obavestite o svom dolasku i o eventualnim putovanjima koje ste skoro imali ili kontaktima sa ljudima koji su putovali.

Zašto? Prilikom poziva lekar će vas uputiti u tačnu medicinsku ustanovu kojoj treba da se obratite. Takođe, smanjiće se mogućnost potencijalnog širenja COVID-19 i drugih virusa.

2021. godine ceo svet je i dalje pod uticajem najveće krize javnog zdravlja izazvane pandemijom koronavirusa

Vakcina je najbolji način zaštite od koronavirusa. Postoji nekoliko sigurnih i efikasnih vakcina koje sprečavaju ljude da se ozbiljno razbole ili umru od COVID-19. Ovo je samo jedan deo upravljanja krizom koja je izazvana pandemijom COVID-19, pored glavnih preventivnih mera: držanja distance najmanje 1 metar od drugih, kašljanja ili kijanja u maramicu ili lakat, čestog pranja ruku, nošenja maske i redovnog provetravanja prostorija.

Uzmite vakcinu koja vam je prvo dostupna, čak i ako ste već imali COVID-19. Važno je da se vakcinišete što je pre moguće. Odobrene vakcine protiv COVID-19 pružaju visok stepen zaštite od ozbiljnog oboljenja i umiranja od bolesti, iako nijedna vakcina nije 100% zaštitna.

Ko treba da se vakciniše

Vakcine protiv COVID-19 su bezbedne za većinu ljudi starijih od 18 godina, uključujući i one sa već postojećim stanjima bilo koje vrste, uključujući autoimune poremećaje. Ova stanja uključuju: hipertenziju, dijabetes, astmu, bolesti pluća, jetre i bubrega, kao i hronične infekcije koje su stabilne i kontrolisane.

Šta očekivati i kako se ponašati nakon vakcinacije

Ostanite na mestu gde se vakcinišete najmanje 15 minuta. U slučaju da imate neuobičajenu reakciju, zdravstveni radnici vam mogu pomoći.

Proverite kada treba da dođete za drugu dozu - ako je potrebno. Većina dostupnih vakcina su vakcine sa dve doze. Proverite kod svog lekara da li treba da dobijete drugu dozu i kada treba da je dobijete. Druge doze pomažu u jačanju imunološkog odgovora i jačanju imuniteta.

U većini slučajeva, manji neželjeni efekti su normalni. Uobičajeni neželjeni efekti nakon vakcinacije, koji ukazuju na to da telo osobe gradi zaštitu od infekcije COVID-19, uključuju: bol u ruci, blagu groznicu, umor, glavobolju, bolove u mišićima ili zglobovima.

Čak i nakon što ste vakcinisani, nastavite da preduzimate mere prevencije

Iako će vakcina protiv COVID-19 sprečiti ozbiljno oboljevanje i smrt, još uvek se ne zna u kojoj meri vas sprečava da se zarazite i prenesete virus na druge. Što više dozvoljavamo virusu da se širi, virus ima više mogućnosti da se promeni.

Nastavite da preduzimate mere da usporite i na kraju zaustavite širenje virusa

  • Držite rastojanje od drugih
  • Nosite masku, posebno u prepunim, zatvorenim i slabo provetrenim prostorijama
  • Često perite ruke
  • Kada kašljete ili kijate koristite maramicu ili savijeni lakat
  • Kada ste u zatvorenom prostoru sa drugima, obezbedite dobru ventilaciju/provetravanje

Čuvajte sebe i druge!

Izvor: Svetska zdravstvena organizacija

Sadržaj stranice pripremila: Hemofarm fondacija